Predloženo Microsoftovo preuzimanje Activision Blizzarda trenutno je crna rupa koja, ako ne sveobuhvatna, barem mijenja realnost drugih vijesti u prostoru igara. Horizont događaja koji utiče na sve ostalo. Čak i ako vijest nije povezana, njen bauk se nazire.
Čini se kao da se nešto promijenilo. Način na koji je industrija funkcionirala, veličina svih igrača, podjele, interakcija između velikih izdavača i proizvođača konzola, sve je to bilo pouzdano. Predvidljivo.
Razgovori koji su vođeni bili su ciklični, jer koliko god je vrijeme prolazilo i objavljivanja dolazila i odlazila, igrači na ploči su ostali na svojim relativnim pozicijama ove strane stoljeća.
Nakon utorka, više se ne osjeća tako. Razgovor je postao mnogo veći. Ovo nisu samo razmatranja o konzolama ili izdanjima igara, već više o kompanijama koje pokušavaju oblikovati način na koji doživljavamo svoj svijet.
Kao loša metafora o Pokemonu, u roku od nekoliko dana, osjeća se kako se razvio razmjer onoga o čemu pričamo u igricama.
Ipak, uprkos veličini ove paradigme shift, tako da je veliki dio ranog potrošačkog razgovora još uvijek zatrpan u starom. Nigdje drugdje se to ne osjeća više nego u rovovima „rata na konzolama“.
Potreban je samo kratak odlazak do komentara na tvitovima jednog od velikih izdavača da biste vidjeli žilavost koja se još uvijek vrzma između Xboxa i PlayStationa.
Igra se promijenila
Microsoftova predložena akvizicija Activision Blizzarda mijenja više stvari nego što se čini mogućim. (Slika zasluga: Microsoft)
Međutim, zum našeg opsega je mnogo širi nego prije. Nekada je ko je prodavao najviše konzola bio glavni i kraj svih razgovora.
To je metrika kojoj Sony još uvijek pridaje veliku težinu s obzirom da je njihovo tržište igara u potpunosti vezano za njihov hardver. Nedavno su eksperimentisali sa stavljanjem starijih izdanja na PC, ali je bilo veoma sporo usvajanje da PlayStation postaje širi od konzole koju su objavili.
Imajući to u vidu, Sonyjev laserski fokus na svoj PlayStation hardver je izgledao kao da se radi o pobedi u sadašnjosti, u okviru trenutnog skupa pravila.
S druge strane medalje, čini se da Xbox gradi budućnost. Game Pass je postao sve veći i veći. To je model koji ne samo da ostaje ovdje, već će vjerovatno utjecati na to kako će igre biti objavljene, čak i napravljene.
Prije ove sedmice, Microsoft se osjećao kao da gradi budućnost. U jednom trenutku će to biti važno, ali nije bilo ovdje i sada. Uvijek se osjećao perspektivnim.
Ova akvizicija se čini velikom shift između dva pristupa. Budućnost koju je Microsoft gradio izgleda kao sadašnja. U razgovoru se sve više čini da se sve više udaljava od toga ko prodaje najviše hardvera, ko ima najveći tržišni udio i članove u svom ekosistemu. Čini se mnogo manje definisanim, mnogo je teže analizirati, ili čak prepoznati igrače na tabli.
Manje se čini da je konkurencija borba brendova, a više mega-korporacija
Sve se manje čini da je konkurencija borba brendova, a više mega-korporacija. Microsoft sada preuzima Tencent, Amazon, Google i Facebook. To nije Xbox Series X/S koji preuzima PS5 i Nintendo Switch. To je mišljenje koje je šef Xbox-a Phil Spencer odjeknuo u a nedavni intervju za Washington Post . Govoreći o Sony i Nintendo, rekao je:
“Oni imaju dugu istoriju u video igrama. Nintendo neće učiniti ništa što bi naštetilo igrama na duge staze jer je to posao kojim se bave. Sony je isti i ja im vjerujem. ... Ventil je na isti način.”
„Kada pogledamo druge velike tehnološke konkurente za Microsoft: Google ima pretragu i Chrome, Amazon ima kupovinu, Facebook ima društvene mreže, sve ove velike potrošačke kompanije. … Rasprava koju smo vodili interno, gdje su te stvari važne za te druge tehnološke kompanije zbog toga koliko potrošača dosegnu, igranje može biti to za nas.”
Ni ovo nije veliko iznenađenje. Spencer je preuzeo Xbox brend kada je bio pretučen nakon direktnog sukoba sa Sonyjem u hardverskom prostoru. Međutim, od početka njegovog mandata taj razgovor je postao mnogo prijateljskiji.
Počevši od malog sa dobrim željama za PlayStation i Nintendo na početku E3 press konferencija, i dalje kao jedan od ključnih pokretača unakrsne igre između svih konzola što bi u jednom trenutku izgledalo nemoguće. Sada je čudno ako naslov ne nudi igračima mogućnost da se igraju sa prijateljima na drugim platformama.
Zapravo, iako su očigledno još uvijek konkurenti, borba za prostor bi mogla postati jedan od naslijeđenih brendova protiv 'drugih'. One koje su decenijama bile ugrađivane protiv onih koji bi mogli pokušati da kupe svoj put u prostor koji ga onda ispuštaju nakon što stvari ne uspije.
Postoji potencijal da mega-korporacije autsajdera naprave trajnu štetu sa nestabilnijim stavovima. Vrlo je moguće da će se Microsoft, Nintendo, Valve i Sony češće naći na istoj strani nego ne u budućim borbama za prostor.
Sve su to kompanije koje imaju jaku istoriju i velike divizije u igricama, tako da imaju interes da zaštite ono što već postoji. Ako se sutra brend PlayStation raspadne, to bi bilo katastrofalno za Sony. Ipak, kompanija poput Amazona mogla bi kupiti velikog izdavača da dobije mjesto za stolom, a ipak ga raspustiti ako stvari ne idu kako treba jer je to mali dio njihovog cjelokupnog poslovanja.
Zadržavanje perspektive kao potrošača
Uloga Phila Spencera u industriji igara samo raste (Kredit slike: Christian Petersen (Getty Images))
Sada, važno je imati na umu da nijedna od ovih kompanija nije prijatelj potrošača uprkos svim nasmejanim porukama. Postoji mnogo zabrinutosti oko toga šta će Microsoftova predložena kupovina Activisiona značiti za kulturu korporativne konsolidacije.
Da li ovo otvara kapije od poplave? Hoće li industrija nastaviti izgledati sve više i više oligarhijski?
Dok se kratkoročno, Spencer anegdotski i javno predstavlja kao pozitivna sila za industriju, pa čak i ako je on sve što fanovi kažu, šta će se dogoditi za dvadeset godina kada ga više nema? Microsoft je ogroman i treba li bilo koji potrošač vjerovati da im je u srcu njihov najbolji dugoročni interes?
Odgovor na ovo posljednje je ne.
To ulazi u srž onoga što je 'rat konzola' činilo uvijek zbunjujućim i žalosnim. Lige internet komentatora, bacaju se na mač kompanija. Upijanje tehnoloških brendova u njihov identitet toliko da je tribalizam krenuo protiv drugih koji su učinili isto osim za konkurenta.
Čak i onima koji se i dalje bore u toj borbi, ideja da postoji Amazon/Google/Tencent/Facebook ratnik je vjerovatno čudna. Nadajmo se da pruža samostalnu perspektivu zašto je njihova svađa izgledala tako čudno svakome ko ne zove ljude 'poniji' ili 'Xbotovi' na Tviteru po ceo dan.
U ovom trenutku, međutim, čini se da je bilo koja dugotrajna diskusija o 'konzolam ratovima' arhaična osim što je glupa kao što je uvijek bila. Oduvijek je bilo glupo, ali sada se čini zastarjelom, pogotovo jer će se kompanije na koje se fokusirao vjerovatnije naći na istoj strani buduće industrije shifts nego ne.
English
Arabic
Belarusian
Bengali
Bosnian
Bulgarian
Chinese (Simplified)
Croatian
Czech
Danish
Dutch
English
Estonian
Filipino
Finnish
French
Georgian
German
Greek
Gujarati
Hausa
Hebrew
Hindi
Hmong
Hungarian
Igbo
Indonesian
Italian
Japanese
Javanese
Kazakh
Korean
Kurdish (Kurmanji)
Kyrgyz
Lao
Latvian
Lithuanian
Macedonian
Malagasy
Norwegian
Persian
Polish
Portuguese
Punjabi
Romanian
Russian
Serbian
Slovak
Slovenian
Spanish
Swedish
Thai
Turkish
Ukrainian
Vietnamese
Yoruba