Najveća otkrivena bakterija vidljiva je golim okom

Kada čujete reč „bakterije“, verovatno zamišljate organizme koji se ne mogu videti osim ako se ne stave pod mikroskop. Bakterija koja je sada klasifikovana kao najveća ikad otkrivena na svijetu, međutim, ne treba posebne alate da bi bila vidljiva golim okom. Veličanstveni tiomargarit, kako se zove, poprima izgled niti i može biti dugačak kao ljudska trepavica. Kao što je BBC napominje, to ga čini većim od nekih složenijih organizama, kao što su sitne mušice, grinje i crvi. Prvi ga je otkrio morski biolog Olivier Gros koji živi na listovima potopljenih mangrova na francuskim Karibima 2009. godine. 

Zbog veličine organizma, Gros je prvo pomislio da gleda na eukariota, a ne na jednostavnije prokariotske organizme poput bakterija. Tek kada se vratio u svoju laboratoriju, otkrio je da to uopšte nije slučaj. Godinama kasnije, Jean-Marie Volland i njegov tim u Lawrence Berkeley Nacionalna laboratorija u Kaliforniji su pobliže pogledali bakteriju koristeći različite tehnike, kao što je transmisiona elektronska mikroskopija, kako bi potvrdili da je to zaista jednoćelijski organizam. Nedavno su objavili rad koji opisuje centimetar dugu bakteriju nauka.

Volland je rekao da je T. magnifica “5,000 puta veća od većine bakterija” i da je uporediva sa prosječnom osobom koja “naiđe na drugog čovjeka visokog kao Mount Everest”. Još jedna informacija koju je Vollandov tim otkrio je da bakterija održava svoj DNK organiziran unutar strukture koja ima membranu. U većini bakterija, DNK materijali jednostavno slobodno lebde u njihovoj citoplazmi. Nadalje, ima oko 6,000 milijardi baza DNK. “Poređenja radi, diploidni ljudski genom je veličine otprilike šest giga (milijardi) baza. Dakle, to znači da naša Thiomargarita pohranjuje nekoliko redova veličine više DNK u sebi u odnosu na ljudsku ćeliju”, rekla je članica tima Tanja Woyke. 

Dok naučnici znaju da T. magnifica raste na sedimentima mangrova na Karibima i da stvara energiju za život pomoću kemosinteze, koja je slična fotosintezi u biljkama, još uvijek postoji mnogo toga o tome što ostaje misterija. I vjerovatno će proći neko vrijeme prije nego što naučnici otkriju njegove tajne: tek treba da shvate kako da uzgajaju organizam u laboratoriji, tako da Gros mora prikupiti uzorke svaki put kada želi da pokrene eksperiment. Ne pomaže ni to što organizam ima nepredvidiv životni ciklus. Gros je rekao The New York Times da u protekla dva meseca nije uspeo ni da ih pronađe. 

Volland i njegov tim sada ciljaju pronaći način da raste T. magnifica u laboratoriji. Što se Grosa tiče, on sada očekuje da drugi timovi krenu u potragu za još većim bakterijama, koje se, poput T. magnifica, također mogu skrivati ​​na vidiku.