Prosječna web stranica ima 48 tragača koji prate svaki pokret svakog posjetitelja i prikupljaju osjetljive podatke, šokantno novo istraživanje (otvara se u novoj kartici) je tvrdio.
Nalazi NordVPN-a također sugeriraju da s toliko mnogo tragača, web stranice svoje posjetitelje izlažu velikom riziku od krađe identiteta.
Koristeći tri različita blokatora za praćenje (Brave, Privacy Badger i uBlock Origin), analitičari kompanije izmjerili su broj trackera (kolačića ili piksela za praćenje) prisutnih na 100 najpopularnijih web stranica u 25 zemalja širom svijeta, prema SimilarWeb-u.
Praćenje preopterećenja
Čini se da su web stranice društvenih medija najgore od svih, s prosječnim stranicama koje sadrže 160 tragača. Zdravstvene web stranice zauzimaju drugo mjesto, sa 46 trackera u prosjeku. Sajtovi sa digitalnim medijima su u prosjeku opremljeni sa 28 trackera.
Na drugom kraju spektra su vladine web stranice i one koje nude sadržaj za odrasle, koje imaju samo četiri, odnosno jedan tracker po web stranici.
Utvrđeno je da prepoznatljive treće strane posjeduju većinu ovih uređaja za praćenje. Gotovo trećina (30%) pripada Google-u, 11% Facebooku i 7% Adobe-u, pri čemu se podaci često koriste u marketinške svrhe.
“Broj pratilaca web stranica uglavnom zavisi od zakona o zaštiti podataka u zemlji. Zato u srednjoj i sjevernoj Evropi, gdje se primjenjuju GDPR pravila, web stranice imaju manje tragača”, rekao je Daniel Markuson, stručnjak za digitalnu privatnost u NordVPN-u.
“Međutim, situacija je potpuno drugačija u SAD-u, gdje nijedan jedinstveni zakon ne pokriva privatnost svih vrsta podataka u svim državama.”
Za NordVPN, problem sa prikupljanjem ovih podataka je što se oni mogu koristiti za detaljno profilisanje korisnika. Profil se zatim prodaje reklamnim kompanijama, čiji oglasi "prate" korisnike širom interneta kako bi prikupili još više podataka.
Što je još gore, sajber-kriminalci bi se mogli dočepati ovih podataka u bilo kojem trenutku, a zatim bi mogli koristiti te podatke u phishing napadima koji koriste detaljni lični profil žrtve kako bi izgledali autentično, što ih čini vjerojatnijim da će nasjesti na prevaru.
Markuson predlaže da korisnici, kako bi postali manje dostupni na mreži, koriste VPN uslugu, kao i da instaliraju proširenja za blokiranje praćenja i koriste anonimni pretraživač.